Onečišćenje zraka – nema sigurnih granica!

Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku nisu trajne, i ne predstavljaju sigurne granice. Te vrijednosti se periodički revidiraju, u pravilu na značajno niže brojke.  Razlozi revizija dolaze iz dugotrajnih epidemioloških istraživanja pojavnosti određenih bolesti kod ljudi i životinja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2021. godine izdala smjernice s novim graničnim vrijednostima za koncentracije više onečišćujućih tvari u zraku. WHO preporučuje granične vrijednosti koje su višestruko niže od onih koje su važeće u EU u ovom trenutku. U tijeku je revizija postojećih EU standarda vođena smjernicama WHO.

Novi EU standardi koji će uskoro biti doneseni nametnut će mjere koje promoviraju zdraviji okoliš, a mnogi onečišćivači zraka morat će pretrpjeti teško provedive i skupe preinake, ili biti eliminirani.

• Granične vrijednosti ne smiju se primjenjivati olako bez dobrog promišljanja i bez uzimanja u obzir svih relevantnih faktora.
• Lokacija određuje da li zahvat koji će se nešto kasnije revidirati ili ukinuti, truje ljude i životinje već sada.

Opširnije:

Granične vrijednosti za koncentracije onečišćujuće tvari u zraku propisuju se kako bi se izbjeglo nakupljanje onečišćujućih tvari u zraku u prekomjernim koncentracijama koje bi mogle ugroziti ljudsko zdravlje, prirodne ekosustave i klimu.

No problem je što još uvijek nije poznato, i pitanje da li će ikad biti, koje su to koncentracija onečišćujućih tvari u zraku kod kojih doista nema, nakon duge i kontinuirane izloženosti, štetnih učinka na zdravlje ljudi i prirodu.

Granične vrijednosti koncentracija za onečišćujuće tvari u zraku nisu sigurne granice – to su granice koje se u danom trenutku dogovorno postavljene kao standard. Granične vrijednosti za koncentracije onečišćujuće tvari nisu univerzalne –  različite države imaju različite standarde za granične vrijednosti i oni se mogu dosta razlikovati. Naime, kod postavljanja standarada značajnu ulogu imaju i politički pritisci odnosno pritisci različitih lobija iz „prljavih“ industrija. 

Granične vrijednosti koncentracija za onečišćujuće tvari nisu trajne vrijednosti. Temeljem novih spoznaja granične vrijednosti se periodički revidiraju, i usvajaju se nove, redovito niže granice. Cilj je revizija postići razinu onečišćenja koja će biti manje štetna za ljude i okoliš. Na žalost, do novih spoznaja najčešće se dolazi teškim putem ‒ one su pretežito rezultat epidemioloških istraživanja pojavnosti određenih bolesti kod ljudi (i/ili životinja) koji su godinama živjeli u „sigurnom“ okolišu ‒ izloženi onečišćenju u koncentracijama koje su zadovoljavale važeće standarde.

Granične vrijednosti ne smiju se stoga primjenjivati olako bez dobrog promišljanja i bez uzimanja u obzir svih relevantnih faktora (npr. lokacije zahvata!).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2021. godine izdala smjernice s novim graničnim vrijednostima za koncentracije više onečišćujućih tvari u zraku: World Health Organization, 2021‎: WHO global air quality guidelines: particulate matter (‎PM2.5 and PM10)‎, ozone, nitrogen dioxide, sulfur dioxide and carbon monoxide. https://www.who.int/publications/i/item/9789240034228?ua=1

Granične vrijednosti koje se navode u novim WHO smjernicama  za više onečišćujućih tvari su višestruko niže od onih koje su važeće u EU i koje su ugrađene i u zakonsku regulativu u Hrvatskoj.

Kao dio Europskog zelenog dogovora, EU se obavezala na reviziju svojih standarde kako bi ih što bolje uskladila s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. U tijeku je revizija postojećih EU standarda s  ciljem  boljeg usklađivanje sa smjernicama WHO iz 2021. te će novi EU standardi uskoro biti doneseni.

Faktori smanjena graničnih vrijednosti prema WHO, u odnosu na  trenutno propisane u EU su,

• PM2.5 – 5 puta   (s 25 na 5 mjernih jedinica);
• PM10 – 2.6 puta (s 40 na 15);  
• NO₂ – 4 puta (s 40 na 10).

Na slici 1. pokazan je postotak gradskog stanovništva EU koji živi u uvjetima prevelikog onečišćenja zraka: izloženi koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad važećih standarda EU-a  (lijevo)  odnosno iznad standarda u smjernicama WHO iz 2021 (desno).

Slika ilustrira kao se postotak stanovništva izloženog onečišćenu iznad graničnih vrijednosti mijenja s revizijom kriterija, uz istu razinu onečišćenja zraka.

Sjetimo se:

Zagreb i po važećim EU standardima ima zagađen zrak.  Zagreb je u 20% najzagađenijih  gradova u EU, od njih 344 koje prati EEA (European Environment Agency).  Usklađivanje EU standarda sa smjernicama  WHO samo će to istaknuti još više. Planira se spalionica u gradu čiji zrak je već onečišćen, s razinama koje će uskoro i formalno postati nedozvoljene.

Nema mjesta spalionici otpada u Zagrebu!