Obrazloženje:
U pravilu, rizici koji se adresiraju u studiji nisu kvantificirani, a metodologija izračuna ili procjena vjerojatnosti nije eksplicirana niti referencirana. Nasumična provjera ulaznih ocjena pokazuje da su oni netočni. Takav pristup sasvim diskreditira studiju. Navode se i prenose srednjaci, Nema podataka o amplitudama varijacija. Postojanje ekstrema se eksplicitno niječe u Studiji, odnosno proglašavaju se zanemarivo vjerojatnim, bez navođenja brojeva ili referenci.
- Studija niječe postojanje više okolnosti koje utječu na procjenu rizika utjecaja na okoliš. Pojedine ulazne tvrdnje su neistinite, a posljedično i zaključci upitni.
Pitanje: Kako se može apriori zanijekati rizik za koji podaci postoje i dostupni su uz malo truda? Kako se može rukovati s rizicima ako oni nisu nimalo kvantificirani?
Primjeri su brojni, u nastavku je navedena dva.
Primjer 1
- Studija, Tablica D-8, II-6 Trenutno stanje: „Na području zahvata ne očekuju se ekstremne brzine vjetra“
Kratko pretraživanje daje: Večernji list (i drugi mediji) od 13.5.20119. godine izvještava i dokumentira slikom:
“Najjači udar vjetra u Zagrebu čak 101 km/h! S bolnice na Rebru otpala fasada!”https://www.vecernji.hr/zagreb/bandic-sazvao-koordinaciju-gradskih-hitnih-sluzbi-otvorena-besplatna-linija-za-gra-ane-1318952
Takvih primjera ekstremnih brzina vjetra ima mnoštvo. Ključno je da studija nema stručnog podatkovnog inputa koji se tiču posebnih situacija, već da proizvoljno tvrdi da ih naprosto nema.
Pripomenimo, za očekivati je da jak vjetar, s naletima koji uništava nekretnine, popraćen varijacijama tlaka, te
- Može remetiti uniforman tijek/dinamiku izgaranja, te na varijacije temperatura u komorama.
- Može utjecati na rad dimnjaka i filtriranja.
- Može utjecati na rasprostiranje produkata na način koji nije obrađen u studiji.
Pitanje: Kako je moguće da Studija polazi od paušalnih procjena za vjetar, umjesto da prilaže ili citira podatke i analize iz stručnih izvora?
Primjer 2.
[5] Studija, Tablica D-8, II-8 Trenutno stanje: “Na području zahvata ne očekuju se pojave olujnog nevremena.”
Kratko pretraživanje:
- 05. veljača 2020. (Jutarnji list: https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/kaos-u-zagrebu-zbog-snaznog-vjetra-u-maksimiru-odletjelo-cak-600-kvadrata-krova-osteceno-11-automobila-na-mostu-slobode-srusio-se-stup-9939562) KAOS U ZAGREBU ZBOG SNAŽNOG VJETRA U Maksimiru odletjelo čak 600 kvadrata krova, oštećeno 11 automobila, na Mostu slobode srušio se stup.
Naravno, reference na medije nisu konačno mjerilo pojave. Službene vrijednosti izmjerenog vjetra mogu se naći kod odgovarajućih nadležnih institucija. Studija takve reference ne traži.
Pitanje: Kako je moguće da Studija polazi od paušalnih procjena za olujno nevrijeme, umjesto da prilaže ili citira podatke i analize iz stručnih izvora?
