U poglavlju B3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Studije navodi se svrhu projekta i obrazlaže izabrani postupak zbrinjava zaraznog medicinskog otpada u smislu usklađenosti s principima cjelovitog sustav gospodarenja otpadom, citiram:
„Svrha projekta je osigurati cjeloviti sustav gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom koji će biti usklađen s najvišim standardima EU i RH za postupanje sa zaraznim medicinskim otpadom uz ispunjenje svih zahtjeva vezano za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u cjelini.“
Dalje se navodi:
„Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom ima za cilj osigurati da se otpadom u najvećoj mogućoj mjeri gospodari na principu reda prvenstva postupanja s otpadom i da se u što je većoj mogućoj mjeri već iskorišteni resursi vrate u ponovnu upotrebu, odnosno da otpad jedne industrije postane sirovina drugoj.”
Red prvenstva postupaka gospodarenja otpadom je propisan u čl. 6. st. 1 Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21):
1. sprječavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i
5. zbrinjavanje.
U studiji nisu razmotrene različite varijante rješenja u pogledu tehnologije obrade zaraznog medicinskog otpada niti je argumentirano zašto je za prioritetni (i jedini) postupak zbrinjavanja otpada odabran postupak koji se nalazi tek na 4. mjestu hijerarhije postupanja.
Navedena svrha projekta odnosno cjeloviti sustav gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom prema tome nisu ispunjeni.
Količina zaraznog medicinskog otpada koji se proizvodi u KBC Rebro mnogo je viša od europskog prosjeka koji iznosi 0,5 kg po bolničkom krevetu dnevno (podatak naveden u Studiji). Na str. 15 Studije navodi se objašnjene da su razlike od europskog prosjeka rezultat razlika u preciznosti sortiranja (odvajanja zaraznog od nezaraznog otpada) i Covid okolnosti.
Međutim, u bolnici KBC Rebro je u predpandemijskoj 2019. godini proizvedeno 669 tona zaraznog medicinskog otpada (1,2 kg po krevetu dnevno), što je gotovo 2,4 puta više od europskog prosjeka. Kako se Covid okolnosti ne mogu primijeniti na 2019. godinu, znači da je zbog lošeg sortiranja velika količina otpada (oko 394 tone) u 2019. neopravdano završila u kategoriji zaraznog medicinskog otpada.
Postupak zbrinjavanja nezaraznog medicinskog otpada mnogo jeftiniji a još važnije velik dio odvojenog nezaraznog otpada može se reciklirati čime bi se zadovoljili principi reda prvenstva postupanja s otpadom. Značajnim smanjivanjem količina zaraznog medicinskog otpada postigle bi se i velike uštede.
Ponavljam, iz studije nije vidljivo da su razrađeni programi/mjere/postupci/protokoli kojim će količine zaraznog medicinskog otpada u KBC Rebro smanjiti boljim sortiranjem i svesti barem na razinu europskog prosjeka. Bojim sortiranjem količine zaraznog otpada umanjile bi se za više 60% i ostvarile značajne uštede, a za tretiranje preostalih, prepolovljenih količine zaraznog otpada mogle koristiti skuplje, ali za okoliš prihvatljivije, metode od spaljivanja.
Iz studije je vidljivo (str. 31) da KBC Zagreb ne planira smanjivati količine zaraznog medicinskog otpada boljim sortiranjem već ih, naprotiv, dalje povećavati.
Takav se pristup ne može se ocijeniti racionalnim i cjelovitom postupkom gospodarenja otpadom te nije u skladu niti sa Zakonom o gospodarenju otpadom niti s najvišim standardima EU.
