U radu M. Neubergera i suradnika is 2007. godine proučavana je vremenska poveznanost porasta koncentracija onečišćivača zraka (TSP, PM10, PM2.5 I NO2) i stope umiranja od kardiopulmonarnih bolesti u populaciji zahvaćenoj onečišćenjima. Rad se pojavljuje pod naslovom Produljeni učinci onečišćenja zraka na kardiopulmonalni mortalitet u Beču. Vodeći autor je suradnik Instituta za zdravstvenu ekologiju, Medicinskog sveučilišta u Beču. (v Ref 1). Ispitivanje je provedeno za period od 2000-2004. godine. Koncentracije onečišćivača kretale su se unutar raspona dozvoljenih propisima, i direktiva koje su u EU proglašene kasnije, 2010. godine.
Ustanovljena je značajna povezanost povećane stope umiranja od kardiopulmonalnih bolesti s povećanjem onečišćenja zraka.
Najčvršće je ustanovljneo predviđanje povećanja smrtnosti od ishemijske bolesti srca i KOBP, i povećanja koncetracije PM2, 5 (čestice promjera ispod 2,5 mikrona ) u kašnjenju od 0 -7 dana. Največi učinak ustanovljen je za onečišćenja s PM2,5 i NO2. Nađeno je povećanje ukupnog mortaliteta, uglavnom zbog kardiopulmonalnih i cerebrovaskularnih uzroka, od 2,6% po 10 mg/m3 za PM2,5 i 2,9% po 10 mg/m3 za NO2, s kašnjenjem od 0–14 dana.
Iz zaključka rada
“Akutni i subakutni letalni učinci gradskog onečišćenja zraka ustanovljena su za povećana PM2,5 i NO2 čak i kod relativno niskih razina ovih zagađivača. To je u skladu s rezultatima o prijemima u bolnicu i nepostojanjem praga. Granične vrijednosti za PM2.5 i NO2 predložene za 2010. u Europskoj uniji ne mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene učinke.”
Objašnjenje pokrata
TSP (Total Suspended Particulate): čestice veličine ispod 100 mikrona u promjeru.
PM10, PM2.5: čestice (PM, particulate matter) dijametra ispod 10 mikometara, odnosno 2.5 mikrometara.
NO2 : dušikov dioksid.
KOBP: Kronična opstruktivna bolest pluća.
Literatura:
Rad sadrži bogat popis literature. Radu je prethodilo istraživanje is 2004. godine koje je ustanovilo povezanost povećanja broja hospitalizacija radi bolesti respiratornog sustava i povećanja razina onečišćenja zraka. Gore opisanom radu iz 2010. godine je slijedio sličan is 2013. godine, zasnovan na podacima prikupljenim u Grazu za period od preko 16 godina i u Linzu za period od preko 18 godina. Taj rad naveden u donjem popisu pod brojem 2.
1. M. Neuberger, D. Rabczenko, H. Moshammer, Extended effects of air pollution on cardiopulmonary mortality in Vienna, Atmospheric Environment 41 (2007) 8549–8556 (poveznica).
2. M. Neuberger, H. Moshammer, D. Rabczenko (2013). Acute and Subacute Effects of Urban Air Pollution on Cardiopulmonary Emergencies and Mortality: Time Series Studies in Austrian Cities. International Journal of Environmental Research and Public Health 2013, Vol. 10, Pages 4728-4751, 10(10), 4728–4751 (poveznica).
