2023

Simulirana raspodjele/koncentracije onečišćivača može redovima veličine odstupati od realne, na pr. Pitanje: Zašto se modeliranje disperzije nije provelo i za posebna stanja atmosfere koja su posebno opasna za nastavanje velikih koncentracija  polutanata od Spalionice?

U studiji se navodi: Tablica D-8: II-9 Erozija tla,  „Područje zahvata klasificirano je kao  područje niskog potencijalnog rizika od erozije. Kao posljedica klimatskih promjena ne očekuje se povećanje mogućnosti pojave erozije“ Tablica D-7, II-13  Nestabilnost tla/ klizišta/odroni.       Sadašnje i buduće stanje označeni su kao „zanemarive opasnosti. Pitanje: Kako i tko ne očekuje? Na temelju kojih…

Obrazloženje: U pravilu, rizici koji se adresiraju u studiji nisu kvantificirani, a metodologija izračuna ili procjena vjerojatnosti nije eksplicirana niti referencirana. Nasumična provjera ulaznih ocjena pokazuje da su oni netočni. Takav pristup sasvim diskreditira studiju.  Navode se i prenose srednjaci, Nema podataka o amplitudama varijacija. Postojanje ekstrema se eksplicitno niječe u Studiji, odnosno proglašavaju se…

 Obrazloženje:Među potpisnicima studije (Studija, stranica nakon naslovnice) nije naveden niti jedan član tima koji bi bio ekspert za stanja atmosfere, meteorološke značajke atmosfere, njene nestabilnosti I posebna stanja, i disperzije tvari u tim uvjetima, i slično. Istovremeno to jest, ili bi trebao biti, jedan od težišta studije. Najbliža ekspertiza u tom smislu je daleko od…

Obrazloženje: Najveći problemi da se okolina adekvatno zaštiti od izvora zagađenja vezan je kvalitetom procijene rijetkih situacija koje su istovremeno posebno opasne. Procjena rizika od situacija gdje jedan ili čak nekoliko parametra istodobno odstupi nekoliko standardnih devijacija od srednjaka ne može se zanemariti u procijeni rizika na okoliš. To je princip koji vrijedi bez obzira…

Prigovor se odnosi na nepotpune podatke o vrsta tvarima i spojevima koji nastaju nakon tehnološkog procesa. Iz shematskog prikaz procesa i emisija koje nastaju planiranim zahvatom se može iščitati će iz 4.800 kg zaraznog medicinskog otpada, koliko se maksimalno može spaliti u jednom danu, nastati 108 kg otpada iz ložišta ‒ pepeo i šljaka, 504…

U poglavlju B3. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Studije navodi se svrhu projekta i obrazlaže izabrani postupak zbrinjava zaraznog medicinskog otpada u smislu usklađenosti s principima cjelovitog sustav gospodarenja otpadom, citiram: „Svrha projekta je osigurati cjeloviti sustav gospodarenja zaraznim medicinskim otpadom koji će biti usklađen s najvišim standardima EU i RH za postupanje sa zaraznim medicinskim otpadom…