ne spalionicama do bolnica i u naseljima
Spaljivanje je zastarjeli, neodrživi način zbrinjavanja otpada. Spaljivanje otpada, posebno plastike, emitira uz zrak opasne spojeve i proizvodi velike količine toksičnog pepela. Prenosimo dijelove novog izvještaja kojeg je zajednički sačinilo i objavilo više organizacija diljem svijeta. Izvještaj u cijelosti je moguće pogledati koristeči poveznicu u tekstu.
U radu M. Neubergera i suradnika is 2007. godine proučavana je vremenska poveznanost porasta koncentracija onečišćivača zraka (TSP, PM10, PM2.5 I NO2) i stope umiranja od kardiopulmonarnih bolesti u populaciji zahvaćenoj onečišćenjima. Rad se pojavljuje pod naslovom Produljeni učinci onečišćenja zraka na kardiopulmonalni mortalitet u Beču. Vodeći autor je suradnik Instituta za zdravstvenu ekologiju, Medicinskog…
Onečišćenje zraka lebdećim česticama (aerosolima) Svjetska zdravstvena organizacija smatra najznačajnijim problemom. Ove čestice primarno nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, tijekom raznih industrijskih procesa kao što je proizvodnja energije, korištenjem motornih vozila u prometu, ali i spaljivanjem otpada. Lebdeće čestice uzrokuju čitav niz akutnih i kroničnih bolesti i zahvaćaju velik broj ljudi.
Znanstvene studije sustavno ukazuju da spalionice otpada kontinuirano proizvode brojne onečišćujuće tvari i spojeve, od kojih su mnogi izrazito toksični i opasni za ljudsko zdravlje i prirodu. Zbog specifičnosti medicinskog otpada (npr. visoki sadržaj klora) kod spalionica medicinskog otpada zastupljenost izrazito toksičnih i postojanih tvari (teških metala, dioksina, furana i dr.) koji se oslobađaju procesima…
Grafika i natpisi na njoj govore sve! Nakon svega što se zna o spalionicama, tko to i gdje radi ovako?!
Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku nisu trajne, i ne predstavljaju sigurne granice. Te vrijednosti se periodički revidiraju, u pravilu na značajno niže brojke. Razlozi revizija dolaze iz dugotrajnih epidemioloških istraživanja pojavnosti određenih bolesti kod ljudi i životinja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2021. godine izdala smjernice s novim graničnim vrijednostima za koncentracije više…
Što je Stockholmska konvencija? Stockholmska konvencija je globalni ugovor za zaštitu ljudskog zdravlja i okoliša od postojanih organskih onečišćujućih tvari. To su kemikalije koje dugo ostaju netaknute u okolišu, postaju geografski široko rasprostranjene, nakupljaju se u masnom tkivu živih organizama i otrovne su za ljude i divlje životinje.