Zahvat nije u skladu s preporukama Stockholmske konvencije
Primjedbe na poglavlje B.10. i poglavlje B.3. Studije
Zahvat nije u skladu sa preporukama Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, odnosno sa smjernicama ove konvencije koje se odnose na najbolje raspoložive tehnike i okolišne prakse. Hrvatska je potpisnica Sockholmske konvencije od 2006. godine (Hrvatski Sabor: Odluka o potvrđivanju Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, NN – MU 11/2006.)
Kao najvažniji korak kod zbrinjavanja medicinskog infektivnog otpada u smjernicama se navodi smanjivanje količina infektivnog otpada pravilnim razdvajanjem od ostalog medicinskog otpada. Na taj način udio medicinskog infektivnog otpada može svesti na 10-25% od ukupne bolničkog otpada (u KBC Rebro taj je udio 2019. godine bio oko 69 %, a 2021. godine oko 77 %). Većina bolničkog otpada na taj način može se dalje tretirati kao ostali neopasni otpad koji se u najvećoj mjeri dalje reciklira, a za preostali zarazni medicinski otpad preporučuje se korištenje alternativnih tehnologija (sterilizacija, autoklaviranje i sl.).
Izgradnja malih spalionica za zarazni medicinski otpad (kao što je ova planirana za KBC Rebro) ne preporučuje se niti u slučajevima kad se planiraju koristiti najnovije i najučinkovitije tehnologije. Zbog visokih investicija potrebnih za izgradnju takvih postrojenja te visokih troškova održavanja i monitoringa ne postižu se zadovoljavajući rezultati, niti operativni niti ekonomski. To se osobito odnosi na spalionice malog kapaciteta. Izuzetak može biti izgradnja jedinstvenog, većeg, centraliziranog postrojena na razini države ili regije.
Količina zaraznog medicinskog otpada koji se proizvodi u KBC Rebro mnogo je viša od europskog prosjeka koji iznosi 0,5 kg po bolničkom krevetu dnevno (podatak naveden u Studiji). Na str. 15 Studije navodi se objašnjene da su razlike od europskog prosjeka rezultat razlika u preciznosti sortiranja (odvajanja zaraznog od nezaraznog otpada) i Covid okolnosti. Međutim, u bolnici KBC Rebro je u predpandemijskoj 2019. godini proizvedeno 669 tona zaraznog medicinskog otpada (1,2 kg po krevetu dnevno), što je gotovo 2,4 puta više od europskog prosjeka. Kako se Covid okolnosti ne mogu primijeniti na 2019. godinu, znači da je zbog lošeg sortiranja velika količina otpada (oko 394 tone) u 2019. neopravdano završila u kategoriji zaraznog medicinskog otpada. Postupak zbrinjavanja nezaraznog medicinskog otpada mnogo jeftiniji a još važnije velik dio odvojenog nezaraznog otpada može se reciklirati čime bi se zadovoljili principi reda prvenstva postupanja s otpadom. Značajnim smanjivanjem količina zaraznog medicinskog otpada postigle bi se i velike uštede.
Iz studije nije vidljivo da su razrađeni programi/mjere/postupci/protokoli kojim će količine zaraznog medicinskog otpada u KBC Rebro smanjiti boljim sortiranjem i svesti barem na razinu europskog prosjeka. Bojim sortiranjem količine zaraznog otpada mogle bi se smanjiti značajno smanjiti od 60% i ostvarile značajne uštede, a za tretiranje preostalih, prepolovljenih količine zaraznog otpada mogle koristiti skuplje, ali za okoliš prihvatljivije, metode od spaljivanja. Iz studije je vidljivo (str. 31) da KBC Rebro ne planira smanjivati količine zaraznog medicinskog otpada boljim sortiranjem već naprotiv dalje povećavati. Takav se pristup ne može se ocijeniti sukladnim preporukama Stockholmske konvencije.
