Spalionice otpada – izvori emisije štetnih tvari u zrak

Znanstvene studije sustavno ukazuju da spalionice otpada kontinuirano proizvode  brojne onečišćujuće tvari i spojeve, od kojih su mnogi izrazito toksični i opasni za ljudsko zdravlje i prirodu.

Zbog specifičnosti medicinskog otpada (npr. visoki sadržaj klora) kod spalionica medicinskog otpada zastupljenost izrazito toksičnih i postojanih tvari (teških metala, dioksina, furana  i dr.) koji se oslobađaju procesima izgaranja značajno je veća nego kod spalionica komunalnog otpada.

Emisija onečišćujućih tvari u zrak iz  spalionice medicinskog otpada

• kiseli plinovi: klorovodik, sumporni dioksid, dušikovi oksidi
• ugljični monoksid
• lebdeće čestice
• dioksini i furani, uključujući 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin (TCDD)
• ostali organski spojevi: benzen, ugljikov tetraklorid, klorofenoli, trikloretilen, toluen, ksileni, triklorotrifluoroetan, policiklički aromatski ugljikovodici, vinil klorid itd.
• teški metali u tragovima (arsen, kadmij, krom, bakar, živa, mangan, nikal, olovo)

Zbog svoje su postojanosti i toksičnosti teški metali, dioksini, furani i neki drugi organski spojevi izrazito opasni i ne postoje „beznačajne“ količine. To su spojevi koji dugo ostaju u okolišu, postepeno se nakupljaju u tkivima ljudi, biljaka i životinja i tlu do količina kod kojih se počinju ispoljavati razne bolesti ili poremećaji u tijelu (ili okolišu).

Granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari iz pojedinačnih izvora onečišćenja koje su propisane u Republici Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, u načelu su ispod koncentracija koje izazivaju akutne učinke na zdravlje ljudi. No imaju kronične učinke na zdravlje u uvjetima stalne izloženosti emisijama.

Naravno, emisije onečišćujućih tvari iz više pojedinačnih izvora na nekom području se zbrajaju, a ukupni rezultat može voditi do prekoračenja graničnih vrijednosti.

Pročitajte i

Prof.dr.sc. Stanko Uršić: Planirana spalionica medicinskog otpada/smeća neprihvatljiva je i nedopustiva u krugu KBC Zagreb, https://udrugaekozagreb.hr/2230-2/

Refrence na studije

[1] Taghilou, S., Torkashvand, J., Kermani, M., & Farzadkia, M. (2021). Incineration of medical waste: Emission of pollutants into the environment. Journal of Air Pollution and Health, 6(4), 287–334. https://doi.org/10.18502/JAPH.V6I4.8587, https://publish.kne-publishing.com/index.php/JAPH/article/view/8587

[2] Healthcare Environmental Resource Center (HERC). (n.d.). Retrieved February 26, 2023, from https://www.hercenter.org/facilitiesandgrounds/incinerators.php, https://www.hercenter.org/facilitiesandgrounds/incinerators.php

[3]. M. Neuberger, D. Rabczenko, H. Moshammer,  Extended effects of air pollution on cardiopulmonary mortality in Vienna,  Atmospheric Environment 41 (2007) 8549–8556 (poveznica).

[4]. M. Neuberger, H. Moshammer, D. Rabczenko (2013). Acute and Subacute Effects of Urban Air Pollution on Cardiopulmonary Emergencies and Mortality: Time Series Studies in Austrian Cities. International Journal of Environmental Research and Public Health 2013, Vol. 10, Pages 4728-4751, 10(10), 4728–4751 (poveznica).

Ilustracija prenesena iz:
MODULE 16: Incineration of Healthcare Waste and the Stockholm Convention Guidelines, UNDP, WHO (Svjetska zdravstvena oganizacija), itd, (poveznica)